
RADIONICA ZA KLAVIRSKKU MUZIKU PROF. MILANKE MIŠEVIĆ
11.06.2022.
Gradska opština Savski venac i
Kuća kralja Petra Prvog
pozivaju vas na koncert
,,Kompozicije domaćih autora 20-og veka''
RADIONICE ZA KLAVIRSKU MUZIKU prof. MILANKE MIŠEVIĆ
13. juna 2022. godine u 19 časova
u Kući kralja Petra, Vase Pelagića 40
Program koncerta:
- Marko Tajčević (1900-1984)
Prelid NIKOLA KOČOVIĆ, klavir
- Josip Slavenski (1896-1955)
Tema sa varijacijama SLAVICA KRSTIĆ-RAJEVAC, klavir
- Boris Papandopulo (1906-1991)
Tempo di tango JOVANA STEFANOVIĆ, klavir
- Vojislav Vučković (1910-1942)
Klavirska svita ,,Peron'' LANA JELENKOVIĆ, klavir
- Milanka Mišević (1934- )
Vizija (na tekst Velimira Živojinovića Masuke) BORIS PAPAK, bariton RADOSLAV SPASIĆ, klavir
- Vuk Kulenović (1946-2017)
Hilandarska zvona IVANA MEDIĆ, klavir
- Dimitrije Golemović (1954- )
Jesenja elegija (na tekst Hamza Hume) BORIS PAPAK, bariton RADOSLAV SPASIĆ, klavir
- Mihajlo Živanović (1928-1989)
Ala džez; Džez folk LANA JELENKOVIĆ MILICA SABLJIĆ, klavirski duo
- Vladimir Tošić (1949- )
Altus RADOSLAV SPASIĆ ALEKSANDAR ĐUROV, klavirski duo
Voditelj programa: IVANA MEDIĆ
RADIONICA ZA KLAVIRSKU MUZIKU prof. MILANKE MIŠEVIĆ
Iz neiscrpne umetničko – istraživačke potrebe Milanke Mišević, njene sklonosti da otkrije, upozna i domaćoj publici predstavi ređe izvođena ili novonastala ostvarenja kako srpskih tako i svetskih kompozitora, te da standardni klavirski repertoar prezentuje kroz naglašenu misaono – analitičko – estetičku perspektivu pojavila se njena Radionica za klavirsku muziku.
Radionica je zvanično promovisana 12. decembra 1993. godine. Mada je nastala iz pedagoške prakse, Radionica je daleko prevazišla uske okvire klavirske klase i srpskoj muzičkoj javnosti se nametnula kao kreativna, prepoznatljiva, jedinstvena i uzorna umetnička grupa, čiji široki spektar i svestrana priroda aktivnosti izviru iz brojnih posebnosti umetničkog profila Milanke Mišević.
Tokom više od dve decenije sveukupnog delovanja Radionice, zabeleženo je skoro 200 koncerata u okviru oko 40 različitih programa koji su naišli na izuzetan odjek u stručnoj javnosti.
Priređene su i autorske večeri i solistički koncerti članova Radionice, integralno su izvedeni klavirski opusi Josipa Slavenskog i Vasilija Mokranjca, a celokupna klavirska dela Josipa Slavenskog snimljena su na kompakt disku u izdanju FMU, SOKOJ-a i Legata Slavenski.
Zahvaljujući delovanju Radionice, srpskoj publici su predstavljene mnoge kompozicije koje se prethodno nisu mogle čuti na koncertnim podijumima, i obavila je pionirski posao istraživanja najstarije dostupne literature za klavir u srpskoj kulturi, do savremenog doba, čime je postala zaslužna za desetine premijernih izvođenja kompozicija srpskih autora. Činjenica da su brojna od tih dela posvećena samoj Radionici govori u prilog njenoj umetničkoj relevantnosti u muzičkom životu Srbije. Radionica je ovakvim pristupom literaturi postavila nove, više standarde za odgovornost kako prema nacionalnoj muzičkoj baštini, tako i prema budućnosti srpske muzike i kulture uopšte.
Radionica je zaslužna za beogradske premijere značajnih dela srpske muzičke baštine nastalih u rasponu od 16. veka do danas. Impresivan je spisak danas aktivnih umetnika koji su u jednom periodu svog rada bili vezani za Radionicu. Oni danas predstavljaju živi dokaz pozitivnog nasleđa Radionice za klavirsku muziku prof. Milanke Mišević.